Njemačka gubi 80 milijardi eura godišnje na naftu i gas — ali postoji izlaz
Njemačka godišnje šalje 80 milijardi eura u SAD, na Bliski istok i u Norvešku za naftu i gas. Energetski investitor Jan Lozek: za dvije godine obnovljiva energija bit će jeftinija nego fosilna — ako počnemo sada.
📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Deutschland importiert jährlich fossile Brennstoffe im Wert von 80 Milliarden Euro, was eine große Kostenlast darstellt. Ein Energieinvestor argumentiert, dass der Staat stattdessen Haushalte und Unternehmen bei der Anschaffung erneuerbarer Technologien unterstützen sollte — was langfristig günstiger und wettbewerbsfähiger wäre.
80 milijardi eura godišnje — "nevidljivi porez" za fosilna goriva
Njemačka godišnje troši 80 milijardi eura na naftu i zemni gas. Novac odlazi u SAD, na Bliski istok i u Norvešku — zauvijek. Jan Lozek, šef investicijskog fonda Future Energy Ventures, to naziva "nevidljivim porezom" za ekonomiju.
"Ova suma odlazi. Zauvijek. Ne možete je ponovo uložiti", kaže Lozek. To je konkurentski nedostatak za Njemačku i Evropu.
Problem: industrija i domaćinstva nemaju novca za prelazak
Obnovljiva energija je već jeftinija od fosilne — ali domaćinstva nemaju novca za toplotnu pumpu ili električni automobil. Ista situacija je u industriji, koja je tijesno uključena u globalnu tržišnu utakmicu.
"Većina domaćinstava nema sredstva za toplotnu pumpu i električni automobil. Mnoga preduzeća također nisu u mogućnosti da to finansiraju", objašnjava Lozek.
Rješenje: "razvojno finansiranje" umjesto subvencija
Lozek ne predlaže subvencije. Umjesto toga, zalaže se za finansiranje s povratnom vezom — novac koji se vraća kroz uštede energije.
"To ne mora biti bez kamate. Važno je da se otplata poveže s uštedama", kaže. Primjerice, ako toplotna pumpa godišnje štedi 1.500 eura na energiji, vlada može finansirati nabavku tako da se otplata vrši iz tih ušteda.
Vremenski rok: dvije godine do preokreta
Ako Njemačka počne sada s ozbiljnom podrškom elektrifikaciji i obnovljivim izvorima, Lozek je siguran: "Za dvije godine struja će biti jeftinija nego u starom fosilnom sistemu."
To ne bi bila samo ušteda — bila bi konkurentska prednost. Industrija bi proizvodila jeftinije, što bi je učinilo atraktivnijom za nove investicije.
Šira slika: EU gubi 336 milijardi eura na fosilna goriva
Prema Eurostatu, sve EU države su 2023. godine izdvojile 336,7 milijardi eura za zemni gas, ukapljeni prirodni gas (LNG) i naftu. To je manje od pola onoga što su plaćale 2022. tokom energetske krize (693,4 milijarde), ali još uvijek je ogroman iznos.
Problem je što ide u pogrešnom smjeru. Nije dovoljno da pada — trebalo bi da bude nula.
Gdje nastaje problem?
Vremenske dozvole. Priključak vjetroelektrane ili solarnog parka na mrežu traje 5 do 7 godina, zavisno od regije. Isto toliko traje i izgradnja skladištenja energije — baterija.
"Ako nam treba 5-7 godina da sve ovo napravimo, ne možemo konkurisati Amerikancima i Azijatima koji će zauzeti tržište", upozorava Lozek.
Šta kažu industrije?
Hemijske kompanije, kao što je Evonik, ne smatraju uvoz fosilnih goriva odgovornim za svoje probleme. Umjesto toga, okrivljuju troškove obnovljive energije, CO2 poreze i EU sistem trgovanja emisijama.
Lozek se slaže da je to "fer argument" — troškovi prelaska su ogromni. Ali to je samo početna faza. "Moramo dosljedno investirati ako želimo dugoročno biti jeftiniji u konkurenciji s drugim zemljama i preduzećima."
Šta sve ovo znači za nas u dijaspori?
Ako ste zaposleni u njemačkoj industriji ili planirate da se vratite: sada je vrijeme za obnovljive izvore energije. Cijene će padati. Novac koji se sada gubi na uvoz goriva bit će dostupan za plate i razvoj. I što prije Njemačka krene, to prije će opet biti konkurentna.