Vrući stanovi u Njemačkoj: kakva prava imaju najmoprimci — i šta im nedostaje?
Toplotni talasi su rekordni u Njemačkoj — u nekim stanovima temperatura dostiže 39 stepeni. Međutim, zakoni o zaštiti od vrućine ne prate klimatske promjene.
📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Toplotni talasi postaju sve intenzivniji zbog klimatske krize. Većina najmoprimaca u Njemačkoj živi u starijim zgradama koje nisu dizajnirane za ekstremnu vrućinu, a zakoni nisu ažurirani da bi zaštitili stanare od novih klimatskih izazova.
Kada vrućina postane opasna: šta se dešava sada
Toplotni talasi duže traju, dostižu veće temperature i javljaju se češće. U Njemačkoj su te promjene već vidljive — u prvoj polovini 2026. godine zabilježeno je više od 5.100 smrtnih slučajeva vezanih za vrućinu. Za cijelu 2025. godinu bilo je oko 2.600 takvih slučajeva.
Juni 2026. bio je najtopliji juni od kada se mjeri temperatura u Zapadnoj Evropi. Vanjski termometri su pokazivali čak 39 stepeni Celzijusa.
Stanovi na tavanu su posebno teški: priča Darje
Darja, djevojka iz Bochuma, vratila se s odmora u Turskoj 26. juna — samo da bi zatekla svoj stan topliji nego plaža na kojoj je bila. U njenom potkrovnom stanu na jugu temperature su dostigle preko 32 stepena, dok je vani bilo 39.
"Ljeti ovaj stan postaje termosonda", kaže ona. Njen stan nema vanjske roletne niti klima-uređaj. Na vruće dane oslanja se na ventilator i zatamnjene zavjese koje je sama platila. Čak i smrznutim bocama vode nije mogla ohladiti vazduh — samo ga premještala.
Zakoni zaostaju za vremenom: šta garantuje zakon
Više od polovine Nijemaca živi kao najmoprimci — najveći udio u Evropskoj uniji. Ali zakoni o zaštiti stanara su napisani za zimsku hladnoću, a ne za ljetnu vrućinu.
Darjin ugovor o najmu detaljno reguliše zimske mjesece: iznajmljivači su obavezni održavati minimalnu temperaturu od 21 stepen danju. Za maksimalne ljetne temperature — nema ni riječi.
Prema sudskoj praksi Saveznog suda, najmoprimci imaju pravo na dovoljno tople prostorije — 20 do 24 stepena Celzijusa, zavisno od tipa sobe. "Ali nemaju pravo na hlađenje", objašnjava pravnik Michael Selk, koji se specijalizuje za stanarsko pravo. "To je historijski razlog — prije nije bilo ekstremne vrućine kao sada. Zimi se mrzlo, trebalo je grijanje. Ljeti je bilo toplo, ali vrući dani nisu bili česti."