U hesenskim stanovima nema granice za vrućinu — šta to znači za nas

📌 Podsjetnik — o čemu se radi: U Hesenu je 2023. godine registrovano oko 600 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom samo u prvoj polovini godine, a za cijelu Njemačku taj broj je bio više od 5.100. Dok su standardi za zaštitu od hladnoće jasno regulisani, zakoni o vrućini nisu postali prioritet jer takve temperature ranije nisu postojale.

Hiljade mrtvih od vrućine u Hesenu

Hesen je prošle godine doživio historijski talas vrućine. Temperature su prešle 40 stepeni Celzijusa, a noću se temperatura nije značajno snižavala. Posljedice su bile dramatične: Hitne službe su pozivane 50% više nego inače, trebalo je dodatnih vozila. Uz sve to, došlo je i do nekoliko šumskih požara.

Prema procjeni Instituta Robert Koch (RKI), u Hesenu je umrlo 600 ljudi od posljedica vrućine samo u prvoj polovini godine. Na nivou cijele Njemačke taj broj je bio veći od 5.100. Najugroženije grupe su mala djeca, stariji ljudi i oni s hroničnim bolestima — za njih je takva vrućina posebno opasna.

Gdje je problem? Nema zakona koji štiti od vrućine

Evo šta je čudno: u Hesenu postoje jasni standardi i zakoni o tome kako se trebaju zagrijavati stanovi — ako je hladno, stanari imaju pravo da se žale i da od vlasnika zahtijevaju popravku. Ali za vrućinu? Nema nikakvih granica, nema standarda, nema zakonske zaštite.

Rolf Janßen, direktor udruženja za zaštitu stanara DMB u Frankfurtu, kaže da je to ozbiljna praznina. Početkom godine dobio je poziv od stanarke koja se osjećala kao da je "zaključana u paklu". "Za razliku od zaštite od hladnoće, gdje ima mnogo sudskih presuda i pravila kojima se stanari mogu zaštititi, za vrućinu u stanu ne postoji ništa slično", objašnjava Janßen.

Tehnički, postoji jedan mogući način — Paragraf 535 Građanskog zakonika (BGB) nalaže da vlasnik mora održavati stan u stanju koje ne ugrožava zdravlje. Ali nema konkretnih standarda za to kako se to postiže (klimatizacija, specijalne žaluzine, itd.), niti za to ko plaća te troškove. To je pravna siva zona.

Razlog: sve je skupo, a narod je siromašan

U Offenbachu je, posebno, problem ozbiljan. To je grad s najnižom kupovnom moći u cijeloj Njemačkoj. Stanovnici sebi nisu mogli priuštiti visoke stanarine koje bi plaćali za novije zgrade s boljom izolacijom i hlađenjem.

Selina Müller iz inicijative Stadtfieber, koja se bavi pitanjem pravedne energetske tranzicije, kaže: "Stanovnici Offenbacha ne mogu priuštiti visoke povrate ulaganja za investitore." Rezultat: gotovo niko ne ulaže u efikasne sisteme za grijanje i hlađenje ili pravu zaštitu od vrućine. Tokom posljednjeg talasa vrućine, sama je morala pobjeći u podrum da izbjegne znakove sunčanog udara.

Udruženje stanara u Offenbachu odbija da tereti vlasnike novim propisima, jer bi to samo diglo stanarinu — što znači da ostaju bez rješenja.

Šta rade gradovi Frankfurt i Offenbach?

Frankfurt je još 2023. godine pokrenuo akcioni plan za klimu u kojem je vrućina centralna tema. Plan uključuje:

• Upozorenja o vrućini za stanovnike
• Mape "hladnih lokacija" u gradu gdje se ljudi mogu rashladiti
• Specijalne autobuse za hlađenje (Hitzebus)
• Održavanje javnih fontana kao mjesta za hlađenje
• Zabrane roštiljanja tokom suša

Offenbach je bio još brži — od 2020. godine ima svoj akcioni plan za vrućinu i bio je među prvim njemačkim gradovima koji su to uradili.

Ali Frankfurt i sam priznaje: bez jasnih propisa za privatne stanove, situacija postaje sve problematičnija. Grad samo "preporučuje" vlasnicima da dozvole postavljanje klima uređaja — što je nedovoljno.

Zeleni grad kao rješenje — ali gdje su prazni prostori?

Niko Martin, član upravnog odbora BUND Hessen, upućuje na koncept "3-30-300": iz prozora trebalo bi da vidite tri stabla, četvrt bi trebala imati najmanje 30% stabala i zelenih površina, a do najbliže zelene površine trebalo bi biti najviše 300 metara.

Ali u Frankfurtu je problem prezasićena gradnja — novi stanovi se grade sve gušće, što pojačava urbanu vrućinu. Grad se zagrijava sve više, a hladi sve sporije.

Martin poziva na:

• Otpečaćivanje tla gdje god je moguće (manje betona, više prirode)
• Sadnju novih stabala i zaštitu postojećih
• Pretvaranje parkirališta i industrijskih zona u zelene površine
• Promjenu u transportu — "95% vremena auto stoji neiskorišteno"

Ovo ima i drugu dimenziju: najugroženiji su siromašniji dijelovi gradova gdje ima najmanje zelenih površina. To je pitanje "ekološke pravednosti".

Gdje je politika?

Frankfurt i Offenbach imaju planove, ali bez zakonskih standarda za privatne stanove — ili bez sredstava za rekonstrukciju zgrada — problem ostaje. Politika je dosad ostala nijema na tako važno pitanje: kako zaštititi obične ljude od smrtonosne vrućine u njihovim vlastitim domovima?

Hladnoća je regulisana, ali vrućina koja sada ubija ljude? Za nju nema zakona.

Korisni linkovi

• Frankfurt Klimawandel-Aktionsplan: https://www.frankfurt.de
• Offenbach Hitzeaktionsplan: https://www.offenbach.de
• DMB Mieterschutzverein Frankfurt: https://www.dmb.de
• BUND Hessen: https://www.bund-hessen.de
• Njemačko udruženje za zaštitu stanara: https://www.mieterbund.de