Psihoza i nasilje: zašto sve više ljudi s mentalnim poremećajima čini teške zločine

📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Forenzična psihijatrija je poseban dio medicinskog sistema gdje se liječe oboljeli ljudi koji su počinili zločine zbog mentalne bolesti. Psihoza je bolest gdje osoba izgubi vezu s realnošću i razvije lažna uvjerenja, kao da je u opasnosti ili čuje naredbe da napadne.

Kada se paranoja pretvori u nasilje

Profesorica psihijatrije iz Njemačke upozorava na zabrinjavajući trend koji vidimo u forenzičnim (sudskim) psihijatrijama širom zemlje. U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung, ona objašnjava da psihoza — ozbiljna mentalna bolest u kojoj osoba razvija lažna uvjerenja koja doživljava kao potpuno stvarna — često dovodi do ekstremnog nasilja.

Kako psihoza dovodi do nasilja?

Kada neko pati od psihoze, često vjeruje da je u velikoj opasnosti. U svom umu on ili ona živi u paranoidnom svijetu gdje je napad na druge — u njihovim mislima — zapravo odbrambena akcija. Ponekad dolazi i do slušnih halucinacija, gdje osoba čuje glasove koji joj daju naredbe da napadne nekoga.

Profesorica daje primjer jedne svoje pacijentice koja je napala muža dok je spavao. Žena je bila toliko uvjerena da je đavo ušao u muža da je pokušala nožem da ga „oslobodi" od bolesti — umalo ga nije ubila.

Može li se razgovorom zaustaviti napad?

Kratko: ne. Na vrhuncu psihotičnog iskustva, oboljeli ne mogu razmišljati logički o svojim uvjerenjima. Nisu dostupni argumentima. Međutim, u ranim fazama bolesti — kada psihoza tek počinje ili kada se smanjuje pod liječenjem — postoji mala mogućnost da osoba „iskorači iz trenutnog objašnjenja" i razumije šta se dešava.

Dramatičan porast u forenzičnim psihijatrijama

Profesorica kaže da je teško sa sigurnošću reći da se te bolesti stvarno povećavaju u cijeloj populaciji, ali ono što vidimo u medicinskoj praksi je jasno: u posljednjih nekoliko godina, većina novih pacijenata u forenzičnim psihijatrijama pati upravo od psihoze — preko 80 posto.

To znači ne samo da dolazi do više slučajeva — već su i sami slučajevi postali teži i ozbiljniji nego prije.

Koja je uloga droga?

Ključnu ulogu, kaže profesorica, vjerovatno ima kombinacija psihoze s drugim problemima — posebno sa zavisnostima. Mnogi ljudi s psihozom imaju i probleme s drogama, što čini liječenje mnogo težim. Ako se radi o kanabisu ili stimulansu kao što je amfetamin, situacija postaje kritična — te droge mogu dodatno pojačati simptome psihoze, kao što su paranoja i halucinacije.

Zašto je pristup tim drogama lakši? Dijelom zato što je konzumacija postala socijalno normalnija, kaže stručnjakinja.

Gdje je sistem zakazao?

Mnogi od ljudi koji su kasnije počinili teške zločine bili su u opštoj psihijatriji (opštoj bolnici), ali nisu dobili dovoljnu njegu. Tek nakon što su počinili ozbiljne zločine — onda su preusmjereni u forenzičnu psihijatriju.

To znači da je sistem mogao spriječiti te zločine ranije, ali nije.

Da li su prava pacijenata promijenila sistem?

Prije, bolesnici s psihozom su bili duže hospitalizirani — bez njihove volje. Danas imamo jača prava pacijenata. To je — jasno — pozitivno. Ali donijelo je i nove probleme: kada se pacijent odluči da odbije liječenje, on može biti otpušten čak i ako je opasan.

Profesorica naglašava: jačanje prava pacijenata je dobra stvar. Ali ključno je ponašati se prema pacijentima tako da ih pokušamo „pridobiti" za liječenje — umjesto da ih prisiljavamo.

Šta se može učiniti?

Ne postoji jedna magična mjera. Ključno je da što više oboljelih ljudi privučemo dobrovoljnom liječenju. Vidimo primjere gdje ovo funkcioniše — posebno kroz specijalne „preventivne ambulante".

Ali za to nam treba više osoblja i više resursa u mentalnom zdravstvu kako bismo mogli pružiti odgovarajuće usluge. Pacijenti s mentalnim bolestima su posebno loše zbrinuti — ta grupa je veoma teško opterećena.

Jesu li opasni bez lijekova?

Kada se javlja zabrinutost — posebno nakon nedavnih zločina — često čujemo pitanje: nije li opasno puštati nekoga ako odbije lijekove? Profesorica odgovara da je procjena opasnosti uglavnom „nejasna" ako se bazira samo na tome šta bi moglo biti ako osoba prestane s lijekovima. Nikad ne znamo da li će stvarno prestati.

Međutim, drugačije stoji ako je osoba već nekoliko puta bila u psihijatriji zbog agresivnog ponašanja — i svaki put nakon otpusta nije uzimala lijekove kako je dogovoreno. Tu je situacija zaista drugačija i ozbiljnija.

Korisni linkovi

• Originalni članak (FAZ): https://www.faz.net/aktuell/gesellschaft/kriminalitaet/psychisch-kranke-taeter-wenn-wahn-zu-massiver-gewalt-fuehrt-accg-201003572.html