Njemački poslodavci otpuštaju iskusne radnike — i sami stvaraju nedostatak stručnjaka

📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Njemačka se suočava s nedostatkom stručnjaka, ali problem nije u tome što nema posla — već u tome što zahtjevi poslodavaca ne odgovaraju vještinama dostupnih radnika. Posebno je problematično što firme otpuštaju iskusne radnike upravo kada država mijenja politiku tako da radnici duže rade i kasnije odlaze u penziju.

Paradoks u velikim gradovima: više zaposlenih, ali i više nezaposlenih

U njemačkim velikim gradovima kao što su Frankfurt, Stuttgart, München i Hamburg dešava se nešto čudno: broj zaposlenih raste do rekordnih nivoa, a istovremeno raste i nezaposlenost. Björn Krienke, šef frankfurtske Arbeitsagenture (Agenture za rad), objašnjava da se ne radi o nedostatku poslova, već o neslaganju između ponude i potražnje na tržištu rada.

Frankfurt je dobar primjer: grad sada broji blizu 800.000 stanovnika, a taj broj je značajno porastao u posljednjih pet godina. U isto vrijeme, broj zaposlenih dostiže rekordnih 650.000, mjesec za mjesecom. Ali zašto onda raste nezaposlenost?

Zašto se to dešava?

Odgovor je jednostavan: u gradove dolaze mnogi mladi i školovani ljudi u potrazi za boljim mogućnostima — kao i osobe s nepotpunim kvalifikacijama, kojima treba više vremena da se uklope na tržištu. Dok neki brzo pronađu posao, drugi čekaju duže, i taj vremenski interval stvara statistiku veće nezaposlenosti.

Krienke kaže jasno: „Mi u Frankfurtu nemamo problem nedostatka zaposlenja — imamo problem neslaganja između vještina koje su ljudima potrebne i vještina koje radnici nude." Zato se Arbeitsagentura fokusira na potrebe, orijentaciju i savjetovanje.

Kako se rješava nedostatak stručnjaka?

Prema Krienkeu, postoje dva glavna načina:

• Obuka i edukacija — najvažnije oruđe. Treba razvijati nove kadrove kroz redovne obuke.
• Kvalifikacija već zaposlenih i nezaposlenih — pripremiti postojeće radnike za buduće izazove.

Ali postoje granice. U nekim zanimanjima — kao što su zdravstvena njega, edukacija ili tehnički poslovi — ne može se jednostavno obučiti svako. U tim slučajevima, jedina opcija je međunarodno zapošljavanje stručnjaka.

Šta se mijenja brže nego prije?

Tokom sadašnje strukturne transformacije, zahtjevi tržišta rada mijenjaju se brže nego što su se mijenjali tokom posljednjih dvadeset godina. Frankfurt i dalje ima snažne potrebe u zanatstvu, logistici, IT sektoru i tehničkim zanimanjima.

Problem je što su firme postale previše selektivne pri odabiru kandidata. Krienke kaže da bi volio da poslodavci daju šansu novim radnicima da se razvijaju u poslu, čak i ako im u prvi mah ne odgovaraju savršeno.

Arbeitsagentura ima mnoga sredstva za pomoć: prakse, uvodno osposobljavanje, kvalifikaciju u firmi i novac za kvalifikaciju. Problem je što malo poslodavaca zna da ova sredstva postoje.

AI i online portali — pomoć ili prepreka?

Posebna zabrinutost Krienkea jeste kako elektronski sistemi za prijave (obično podržani AI-om) odbijaju kandidate koji nemaju "savršen" životopis ili ne znaju tačno gdje da nađu tražene kvalifikacije. Tako se isti kvalifikovani kandidati nikad ne vide.

Neka velika preduzeća IT rješenja koriste pametno — npr. slanje automatskih podsjetnika kandidatima preko WhatsAppa kako bi se smanjilo nedolaženje na razgovore — ali ostali odbiju dobre kandidate prije nego što proces zapošljavanja uopšte počne.

Otpuštanje iskusnih radnika — ozbiljna greška

Evo jednog od najčvršćih stavova Krienkea: „Ko otpusti iskusne i kvalifikovane radnike, sam stvara nedostatak stručnjaka."

Ovo je posebno problematično jer se u isto vrijeme vodi javna rasprava o produženju radnog vijeka i višoj starosnoj granici za odlazak u penziju. Krienke je jasan: „Trebaju nam stariji radnici iz tri razloga:

• Da se nosimo s demografskim promjenama
• Da ispunimo potrebe za stručnjacima kada ekonomija ponovo krene
• Da finansiramo socijalno osiguranje"

Zabrinutost zbog obuka — novog negativnog trenda

Krienke sa zabrinutošću komentariše trend: u svim granama je primjetan značajan pad u broju najavljenih mjesta za obuku u odnosu na prethodnu godinu. Poslodavci su uplašeni trenutnom ekonomskom situacijom i izbjegavaju nove obuke.

Ali ovo je dugoročna greška: „Ko danas ne obučava, sutra će mu nedostajati stručnjaci kada se poslovanje oporavi."

Postoji malo optimizma — obrtničke komore (Handwerkskammer) bilježe pozitivne znakove u obuci — ali generalno je situacija alarmantna.

Šta to znači za nas u dijaspori?

Ako razmislite: Njemačka ima znatan nedostatak kvalifikovanih radnika, ali ne zato što nema posla — već zato što nedostaje usklađenost između onoga što radnici znaju i onoga šta poslodavci traže. To je dobar znak ako dolazite kao stručnjak ili ako ste spremni da se osposobite.

Ali to je takođe jasan signal poslodavcima: ako nastave otpuštati iskusne radnike i biti previše selektivni, problem će samo postati veći. Zapravo, međunarodno zapošljavanje može biti dio rješenja — što znači više mogućnosti za nas koji dolazimo iz inostranstva.