Nemaju za škole, ali moraju da plate dug — UN upozorava na skandal koji pravi milijarde djece siromašnom
U 113 razvijajućih zemalja djeca gube školovanje jer države plate dugove umjesto da investiraju u obrazovanje. U nekim slučajevima dug je 5 puta veći od rashoda za školstvo.
📌 Podsjetnik — o čemu se radi: UNESCO je objavila da razvijajuće zemlje plaćaju strani dug umjesto da investiraju u školovanje — u 113 zemalja dug je prioritetniji od obrazovanja djece.
Dug umjesto budućnosti: kako siromašne zemlje plaćaju banke umjesto da školuju dijete
Nešto što zvuči kao spora katastrofa, a koja je vrlo realna: 113 razvijajućih zemalja prošle godine potrošilo je više novca na vraćanje stranog duga nego na obrazovanje djece. To je analiza koju je objavio UN, a rezultati su demoralizirajući.
Gdje je situacija najgora?
U subsaharskoj Africi je posebno loše — zemlje su potrošile 3,6 puta više na otplatu duga nego na škole. Ali pojedine države su u još gorem stanju:
- 18 najzaduženijih zemalja potrošilo je čak 5 puta više na dug nego na obrazovanje
- Sri Lanka je ekstrem — platila je 16 puta više na dug nego na škole
- Afghanistan, Mali, Niger i Liberia su izgubili više od 40% međunarodne pomoći za obrazovanje u tri godine
A sad dolaze i rezovi pomoći
Situacija će biti još gora. Svjetska pomoć za obrazovanje opada, a neke zemlje su već izgubile 21% sredstava koje su dobijale 2023. godine. Prognoza je da bi do 2027. ta pomoć mogla pasti za čak 30%.
Samo od rezova koje su izvršili SAD i Europa, obrazovanje je dobilo 600 miliona dolara manje 2024. godine (470 miliona funti).
Koja je posljedica?
Škole nemaju novac za osnovno održavanje. Učitelji nisu plaćeni. Djeca gube školovanje. Ali problem je dublji:
Slaba obrazovanja znači slabije ekonomije u budućnosti — a to znači da će ove zemlje biti još manje sposobne da se oslobode duga. Radi se o začaranom krugu.
"Trenutni sistem drži zemlje u zamki štednje, manjeg investiranja i zastoja razvoja," upozorava Min Jeong Kim, šefica Uneskovog odjeljenja za obrazovanje. "To slabi mogućnost država da rastu ekonomski i da se bore s dugom dugoročno."
Ko je kriv i šta se može?
Prema organizaciji Debt Justice, otplate duga su dostigle vrhunac od 35 godina — 56 zemalja troši skoro petinu svojih ukupnih prihoda samo na vraćanje kredita.
Tim Jones, direktor za politiku u Debt Justice, kaže da se dug ogromno povećao nakon Covida, energetske krize i rasta kamatnih stopa, ali i zbog klimatskih katastrofa.
Rješenje? UN poziva na promjenu sistema olakšavanja duga — umjesto kratkotrajnih rješenja, trebaju dugoročni aranžmani koji dozvoljavaju državama da nastave financirati javne usluge. Važno je i spriječiti privatne zajmodavce (često iz Britanije i SAD) da blokiraju dogovore o olakšavanju — što su nedavno učinili kod Etiopije.
Zašto nas se tiče?
Milioni Bosanaca žive u Njemačkoj, ali dok se dug Afrike ne riješi, migrantska kriza će se samo pojačavati — jednako kao i namera nekih da krenu prema Europi tražeći bolje sutra za svoju djecu.