Lažne stambene potvrde — sigurnosna rupa kroz koju se legalizuje boravak migranata u Njemačkoj
Frankfurt je postao centar zloupotrebe: neki komunalni političari prodaju falsifikovane stambene potvrde strancima koji se tako ilegalno upisuju u registre i dobijaju dozvolu za boravak. Kontrole su gotovo nepostojeće.
📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Kako funkcioniše sistem: stranac koji se nalazi u Njemačkoj može dobiti dugoročnu dozvolu za boravak samo ako ima registrovanu adresu i posao. Prodajući falsifikovane ''Wohnungsgeberbescheinigungen'' (potvrde od vlasnika nekretnine), šleuseri omogućavaju migrantima da udovolje tom uslovu — čak i ako na toj adresi zapravo ne žive.
Kako šleuseri koriste falsifikovane potvrde u Frankfurtu
U Frankfurtu je godinama trajao ozbiljan skandal: jedan komunalni političar je prodavao lažne stambene potvrde (Wohnungsgeberbescheinigungen) strancima kako bi im omogućio da legalizuju svoj boravak. Istraga Hessenske radiotelevizije pokazuje da su frankfurtske službe doslovno olakšavale taj posao — nije bilo nikakvog sistema upozorenja ni redovnih kontrola.
Čini se nezamislivo, ali je cijela šema jednostavna: stranac koji se nalazi u Njemačkoj mora imati registrovanu adresu i posao da bi dobio dugoročnu dozvolu za boravak. Prodajući falsifikovane potvrde, šleuseri omogućavaju migrantima da zadovolje taj uslov — čak i ako na toj adresi ne žive.
Nema sistema — sve ide na intuiciju
Ključni problem: Frankfurtska služba za prijavu prebivališta (Einwohnermeldeamt) nema ništa — nema sistema ranog upozorenja koji bi detektovao sumnjive količine prijava na istoj adresi, nema redovnih kontrola na terenu.
Prema istraživanjima, više od polovine hessenskih komunalnih uprava radi na isti način kao Frankfurt — čekaju na slučajne nalaze ili anonimne prijave umjesto da proaktivno traže zloupotrebe. To znači da se na terenu nikada ne provjeravaju lažne adrese.
Hessen počinje — ostatak Njemačke čeka
Tek nakon izvještaja medija, ministar unutrašnjih poslova Hessena Roman Poseck (CDU) najavio je reviziju lokalnih vlasti kako bi se zatvorio taj ''propust u sigurnosti''. Ali — i to je važno — ostali njemački savezni dijelovi nisu pokrenuli sličnu inicijativu.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (pod vođstvom Aleksandra Dobrindta, CSU) odbilo je da se uključi u koordinisanu nacionalnu provjeru. Njihov argument: postojeći zakoni o evidentiranju boravka (melderechtliches Instrumentarium) sadrže ''dovoljne mogućnosti'' za borbu protiv zloupotreba.
Posljedica: polovina najvećih gradova radi kao Frankfurt
Radiotelevizija je anketirala 15 najvećih gradova u Njemačkoj. Rezultat je iznenađujući: otprilike polovina njih — kao i Frankfurt — ne provjerava podatke o prijavi boravka sistematski kako bi detektovala zloupotrebe. Umjesto toga, polaze od »slučajnih pronalazaka« ili savjeta od drugih organa.
To znači da šleuseri mogu funkcionisati bez većeg rizika — sve dok neko slučajno ne prijavi šta se dešava.
Šta se sada mijenja?
Za sada samo Hessen ima konkretan plan: ministar Poseck insistiraće da opštine provjeravaju koje adrese imaju sumnjivo veliki broj prijava i da redovno šalju inspektore na teren.
Na nivou cijele Njemačke, međutim, nema nikakve koordinacije. Federalne vlasti kažu da je sve već regulisano, ali jasno je da — bez obzira što zakoni postoje — njihova praktična primjena zavisi od entuzijazma lokalnih vlasti. A taj entuzijazam, vidimo, nije ni blizu masovan.