Globalna kriza poslova za mlade: zašto se mladi ljudi odbijaju? A Bosanci u Njemačkoj su u prvim redovima

📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Nezaposlenost mladih (15–24 godine) je obično viša od opšte nezaposlenosti jer mladi imaju manje iskustva i veza. Međutim, taj jaz se širi po cijelom svijetu — previše je diplomaca, a premalo dostojnih početnih poslova.

Prirodna mjesta za kandidate? Nema više.

Prije nije bilo tako. Ako ste završili fakultet, čekala vas je barem mogućnost da se zaposlite na poziciji za koju ste se školovali. Godina 2026. je potpuno drugačija — i to ne samo za nas u Bosni.

Po cijelom svijetu, mladi se suočavaju sa krizom na koju su ekonomisti dugo upozoravali: previše diplomiranih, premalo poslova, i sada — strah da će vještačka inteligencija progutati i ona mjesta koja su ostala.

Gdje je počela bura?

Kineski primjer je bio budnica. Kad je prošle godine kineska nezaposlenost mladih (16–24 godine) dostigla 15,6%, to je bilo tri puta veće od opšte nezaposlenosti. Univerziteti su proizvodili diplomce brže nego što su se stvarali poslovi — što je izazvalo eksploziju anksioznosti i dugih potraga za zaposlenjem.

Ali nije samo Kina. Protekle godine, problemi s poslovima za mlade ljude pokrenuli su proteste u Keniji, Peruu, Nepalu, Indoneziji i na Filipinima. Ove godine — Južna Afrika i Maroko. U Indiji se čak pojavio cijeli pokret (Cockroach Janta Party) koji je počeo kao satira na društvenim mrežama, ali je postao nacionalna sila.

Gdje su ta mjesta od prije?

Problem je u tri stvari odjednom:

• Više diplomaca, manje poslova. Svaka generacija je obrazovanija — ali nema dovoljno poslova za sve njih. Najgore je što se firme više ne žure da prate s primanjem.
• Firme postavljaju veće standarde. Čak i za početnu poziciju, poslodavci sada traže iskustvo. Kako ga mladi mogu steći ako niko ne da prvu šansu?
• AI je kao Damoklov mač iznad glave. Niko ne zna tačno kako će vještačka inteligencija uticati na poslove za mlade, ali strah je ozbiljan — posebno za poslove koji se lako automatizuju.

A Njemačka? Tek počinje…

Ovdje je situacija — za sada — stabilnija nego u Aziji ili Africi. Ali upozorenja su tu.

Istraživanje konsultantske kuće EY iz proljeća 2026. pokazuje da su studenti u Njemačkoj mnogo pesimističniji nego prije dvije godine kada je trebalo da nađu posao nakon fakulteta. Šta je sada na vrhu njihove liste prioriteta? Više ne plata — već sigurnost posla.

Profesor Golo Henseke sa Univerziteta Kolidž London istraživao je kako se to odražava: gdje su firme brže prihvatile AI, tamo je zapošljavanje mladih (15–24 godine) raslo sporije, dok je zapošljavanje starijih radnika ostalo stabilno.

Koje pozicije još možemo da steknemo?

Postoji dio tržišta koji se ne sužava — čak raste.

Poslovi u visokoobrazovanim, tehnički zahtjevnim poljima — nauka, inženjering, zdravstvo, IT — i dalje rastu u većini zemalja. Ali ovo su poslovi za koje su, prema tome, potrebni veće iskustvo i specifična obuka.

Za mlade bez iskustva, proizvodni sektor, građevina i uslužni sektor su u padu — baš ona mjesta gdje se tradicionalno počinjalo.

Zašto nas se to tiče?

Ako ste Bosanci u Njemačkoj ili planirate da budete — vaša djeca će steći diplomu, ali će se suočiti sa značajno težom konkurencijom za prve poslove nego što ste vi imali. Njemačka do sada nije imala "ozbiljnu" krizu kao Kina ili Peru, ali znakovi su vidljivi, a trendovi se šire. Tržište je sve teže, standardi su viši, a AI tek počinje.

Šta pomaže?

Međunarodna organizacija rada (ILO) i ekonomski stručnjaci su jasni: potrebne su masivne investicije u stvaranje dostojnih poslova, a posebno u podršku pri prelasku sa škole na posao. Privrednici i vlade trebaju sarađivati drugačije nego do sada — ili će frustracija mladih postati globalni problem.