Ekstremne vrućine povećavaju rizik od moždanog udara i infarkta — evo kako se zaštititi

📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Istraživanja Helmholtz centra pokazuju da ekstremne vrućine — posebno noćne — utiču na rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Studija je obuhvatila podatke od 1987. do 2014. godine i pokazuje kako se rizici mijenjaju s godinama.

Vrućina ubija više nego što mislimo

Do kraja juna ove godine, samo po procjeni Instituta Robert Koch (RKI), ekstremne temperature su oduzele više od 5.000 ljudskih života. To je više nego što je umrlo od vrućine u cijelim 2024. i 2025. godini zajedno.

Dr. Alexandra Schneider, epidemiologinja iz Helmholtz centra u Münchenu, upozorila je: „Ali to je samo vrh ledenog brijega. Ekstremno vrijeme može pogoršati i postojeće bolesti."

7 posto veći rizik od moždanog udara

Studija koju je proveo Helmholtz centar zajedno sa Univerzitetom Augsburg pokazuje da ekstremna noćna vrućina povećava rizik od moždanog udara za 7 posto. Najugroženiji su stariji ljudi i žene.

Razlog je što vrućina poremeti nervni sistem koji ne podliježe našoj svjesnoj kontroli. To povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, što dodatno opterećuje srce. Kao rezultat, raste rizik od aritmije, fibrilacije pretkomora i infarkta.

Kako vrućina djeluje na tvoje srce i krvotok

Kada je vruće, tijelo pokušava da se ohladi znojenjem. Ako isparavanjem tekućine dolazi do dehidracije, elektroliti mogu doći u neravnotežu. Istovremeno, broj otkucaja srca se povećava.

Ovo sve povećava rizik od srčanih problema i poremećaja cirkulacije. Još gore — kada se znoj isparava, krv postaje gušća, što povećava rizik od krvnih ugrušaka.

Posebna pažnja za osobe sa srčanim bolestima: Vrućina može uticati na djelovanje lijekova. Neki lijekovi mogu početi da djeluju brže, a kod osoba s oštećenim bubrezima čak postoji mogućnost predoziranja. Ako imaš probleme sa srcem, razgovaraj s doktorom o količini tečnosti koju piješ i dozama lijekova prije nego što dođe do vrućine.

Zdravi ljudi — do 5 litara vode dnevno

Dr. Schneider savjetuje: „Zdravi ljudi mogu da piju i do 5 litara vode dnevno tokom vrućine, ako im to prija."

Između 1987. i 2014. — promjena rizika

Münchenska studija pokazuje fascinantan rezultat: između 1987. i 2000. godine, infarkte je uglavnom izazivala hladnoća. Međutim, između 2001. i 2014. godine, rizik od vrućine se dramatično povećao. Posebno su bili ugroženi ljudi sa dijabetesom ili visokim nivoom masti u krvi.

Ovo znači da bi ekstremne temperature trebalo da se razmatraju kao ozbiljan rizični faktor za srčane i cirkulatorne bolesti — pogotovo za ljude s već postojećim bolestima.

Imunosni sistem pati od vrućine i hladnoće

Nije samo srce ugroženo. Hladnoća povećava rizik od infekcija, dok vrućina omogućava nove infekcije kroz zagađenu vodu, hranu zaprljanu bakterijama ili čak kroz komarce.

Čak i psihičko zdravlje trpi od ekstremnog vremena. Ekstremna vrućina može pojačati stres, anksioznost i depresiju — posebno kod već oslabljenih osoba.

Kako se zaštititi od vrućine?

Dr. Schneider savjetuje: „Tijelo se prilagođava vremenu. Ali samo zdravo tijelo to može uraditi i pri ekstremnom vremenu. Što je tijelo zdravije, to bolje funkcioniše regulacija temperature."

Starije osobe posebno bi trebalo da izbjegavaju vrućinu. Preporuka je:

• Ventilacija kuće ujutro ili navečer
• Fizička aktivnost u hladnije doba dana
• Redovno kretanje i vježbanje
• Zdrava ishrana

Zanimljivo — čak i kupanje u promjenljivoj temperaturi vode ili sauna mogu pomoći da tijelo nauči kako bolje da se prilagođava ekstremnom vremenu.

Ljudi s pratećim bolestima — budite pažljivi

Preporuke doktora: „Ljudi s pratećim bolestima trebali bi da ozbiljno razmisle o svom zdravlju tokom vrućine. Stariji i hronično bolesni trebaju dodatne mjere zaštite."

Prof. Michael Denkinger, predsjedavajući Njemačkog društva za gerijatriju (DGG), poziva vlasti da već pri planiranju domova za starije, klinika i stambenog prostora razmisle o boljoj zaštiti od vrućine. Kod starijih osoba, prirodno hlađenje tijela kroz znoj više ne funkcioniše kako treba.

FAST test — kako prepoznati moždani udar

Ako se osjetiš slabo ili vidiš znakove, koristi FAST test za prepoznavanje moždanog udara:

• Face (Lice): Zamoli osobu da se osmjehne. Je li jedan kut njenih usta spušten?
• Arms (Ruke): Neka obje ruke pruži naprijed. Da li jedna ruka pada?
• Speech (Govor): Neka ponovi jednostavnu rečenicu. Je li govor nejasan?
• Time (Vrijeme): Ako vidiš bilo koji od ovih znakova — HITNO pozovi 112

Zaključak

Ekstremna vrućina nije samo neprijatna — ona je ozbiljna prijetnja za zdravlje. Ako si stariji, imaš srčanu bolest, dijabetes ili je tvoje tijelo oslabljeno, uzmi vrijeme ozbiljno. Drži se u hladovini, pij dovoljno vode i nemoj oklijevati da pozoveš doktora ako se ne osjećaš dobro.

Korisni linkovi

• Helmholtz centar München — rezultati istraživanja
• Institut Robert Koch (RKI) — informacije o vrućini i zdravlju
• FAST test — nauči ga i podijeli sa dragim osobama