Dizel gori: kako napadi na ruske rafinerije podižu cijene na našim benzinskim pumpama
Ukrajina gađa ruske rafinerije, Rusija zaustavlja izvoz dizel-goriva, a mi u Njemačkoj plaćamo više na pumpama. Evo šta se zapravo dešava i kako to utiče na nas.
📌 Podsjetnik — o čemu se radi: Ukrajina gađa ruske rafinerije kako bi oslabila rusku vojnu infrastrukturu. Kao rezultat, Rusija je izgubila značajne kapacitete za proizvodnju dizel-goriva i donijela zabranu izvoza da osigura gorivo za vlastite građane — što ima globalne posljedice.
Gdje je problem: nije nafta, već rafinerije
Možda misliš da su cijene dizel-goriva porasle zbog problema s naftom u Perzijskom zalivu ili Crvenom moru. Nije. Pravi problem je to što nam nedostaje kapaciteta rafinerija — mjesta gdje se nafta prerađuje u gorivo koje vozimo u autima.
Analitičari iz firme Kpler jasno kažu: najveća ranjivost energetskog sistema više nije u nedostatku sirove nafte, već u tome što nemamo dovoljno rafinerija da je obradimo.
Šta se dešava u Rusiji
Ukrajina već mjesecima gađa najveće ruske rafinerije dronovima. Rezultat? Rusija je izgubila ozbiljne količine kapaciteta za proizvodnju dizel-goriva. U zemlji se već vide dugački redovi na benzinskim pumpama, a cijene goriva su drastično porasle.
Onda je Rusija donijela novi zakon — zabranu izvoza dizel-goriva. Cilj je bio osigurati gorivo za vlastite građane, ali to ima svjetske posljedice.
Kako nas to pogađa u Njemačkoj
Mi u Njemačkoj više ne uvozimo dizel iz Rusije, ali ostatak svijeta uvozi. Sada se zemlje poput Brazila, Turske, zemalja Sjeverne Afrike i Indije trebaju okrenuti novim dobavljačima — najčešće SAD-u, Indiji ili Nigeriji.
Tu je problem: iste zemlje su sada u konkurenciji s nama za taj dizel. To znači da se moramo boriti za manju ponudu, što neminovno dovodi do viših cijena. Naš dizel, umjesto da ide nama po nižoj cijeni, poskupljuje.
Benzin je manje pogođen — naše rafinerije u Njemačkoj proizvode više benzina nego što nam treba i izvozimo ga, pa se s njim situacija nije promijenila.
Brojke koje pokazuju gdje smo
U junu su izvozi ruskog dizel-goriva pali za više od 60 posto. Toliki bi mogao biti dodatni pad ako Rusija zaista primijeni sve mjere zaštite svoje potrošnje.
Drugim riječima: ono što je sada izgubljeno iz Perzijskog zaliva (gdje su iranski sukobi smanjili izvoz za četiri do pet miliona tona mjesečno) moglo bi se dodatno prepoloviti.
Morgan Stanley je već upozorio na mogući "dizel-deficit" — zalihe bi mogle pasti na najniži nivo u više godina tokom ove godine.
Šta nas čeka: "crack spread" (marža rafinerije) ide gore
Postoji pokazatelj koji ekonomisti prate — razlika između cijene sirove nafte i cijene finalnog goriva (dizel, benzin). Ta razlika se zove "crack spread". Odmah nakon što je Rusija najavila zabranu izvoza, taj broj za dizel je skočio na rekordnih 65 dolara.
To znači da rafinerije trenutno zarađuju historijski visoke marže — jer je gorivo skupo, dok je nafta ostala relativno jeftinija. To je dobar znak za rafinerije, ali loš znak za nas koji trebamo gorivo.
Kakva je situacija sa zalihama
Evropa je pokušavala nadoknaditi nedostatak dodatnim uvozom iz SAD-a i povećanjem vlastite proizvodnje, ali to je dovelo do toga da smo istrošili sve svoje rezerve. Sada su zalihe dizel-goriva znatno niže nego prije — nema "jastuka" za sljedeću krizu.
Šta ovo znači praktično za nas
- Dizel će vjerovatno ostati skuplji dok se situacija sa ruskim rafinerijama ne stabilizira ili dok se ne pronađu alternativni izvori.
- Benzin bi trebao ostati stabilniji jer su evropske rafinerije samodovoljne za benzin.
- Cijene mogu oscilirati ako dođe do novih napada, eskalacije u Perzijskom zalivu ili drugačijeg pristupa ruske vlade izvoznim zabranama.